Projekti

Detalji

Kategorija: Znanost i nastava

Objavljeno Srijeda, 23 Svibanj 2012 16:22

Napisao/la Super User

Hitovi: 20657

PROJEKTI

Znanstveno istraživački projekti

1. Sustavi i algoritmi za obradbu signala i slike, Br. 036028, 2002 -
2. Digitalna obrada govora u suvremenim informacijskim tehnologijama, Br. 036054, 2002 -
3. Dizajn analognih i digitalnih sustava primjenom optimizacijskih postupaka, Br. 036029, 2002 -
4. Sustavi i algoritmi za obradbu signala i slike, Br. 036-024, 1996-2001
5. Optimizacija antialiasing filtara, Br. 036-124, 1998 - 2001
6. Postupci vektorske kvantizacije govora, Br. 036-224 1998 - 2001
7. Sustavi i algoritmi u mjerenju i procesiranju signala, Br. 2-07-265, 1993 - 1996
8. Sustavi i algoritmi za mjerenje i obradu signala, Br. 2-07-364, 1993 - 1996 

Tehnologijski projekti

1.  Implementacija procesorskih jezgri na programabilnom logičkom sklopovlju, 2002 - 

Informatički projekti

1. Digitalni udžbenik za obuku *NIX mrežnih admnistratora,, 2003
2. Tehnički sustav učionica za udaljena predavanja (teleučionica) značajno nižih troškova realizacije od postojećih sustava, 2002
3. Elektroničke publikacije i teleedukacijski materijali iz kolegija Signali i sustavi, 2002
4. Elektroničke publikacije i teleedukacijski materijali iz kolegija Slučajni procesi u sustavima, 2002
5. Papyrus - Sustav za elektroničko uređivanje i izdavanje znanstvenih časopisa na Internetu, 2002
6. Virtualna poliklinika: Specijalističko-konzilijarni telemedicinski sustav za otoke, 2001

CEEPUS projekti

1. 3D segmentacija aneurizme trbušne aorte, 2000 - 
    

Sustavi i algoritmi za obradbu signala i slike, Br. 036028, 2002-

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Istraživanja koja će se vršiti u sklopu projekta koncentrirat će se na pet područja pa se projekt može podijeliti u pet cjelina. Prva cjelina bavi se pojasnim razlaganjem signala, druga cjelina bavi se algoritmima za dizajn filtara, treća cjelina bavi se obradbom slike kao posebno važnog oblika dvodimenzionalnog signala, četvrta cjelina bavi se područjem sigurnosti računalnih sustava dok se peta cjelina bavi problemom udaljenog učenja i multimedije. U sklopu cjeline pojasnog razlaganja signala istražit će se nove metode obradbe višedimenzionalnih signala primjenom adaptivnih linearnih i nelinearnih metoda pojasnog razlaganja signala, kao i mogućnosti implementacije na računalima opće namjene u svrhu komunikacija. U okviru cjeline koja se bavi algoritmima za dizajniranje filtara istražit će se nove metode projektiranja sustava temeljene na zahtjevima koje nameću nove tehnologije kao što su komunikacije i multimedija. U sklopu cjeline digitalne obradbe slike najveća pažnja posvetit će se istraživanju metoda segmentacije slike. U sklopu cjeline raditi će se na razvoju novih metoda za segmentaciju slika upotrebom algoritama za grupiranje podataka (clustering), metoda matematičke morfologije, koncepata fuzzy skupova, genetskih algoritama, neuronskih mreža, ekspertnih sustava i deformabilnih modela. Naglasak će biti dan na razvoj automatskih metoda koje zahtijevaju minimalnu količinu ljudske intervencije i metoda koje su robusne tj. neosjetljive na varijaciju svjetline i drugih parametara slike. Razvijene metode za segmentaciju odnosno analizu slike bit će ispitane i optimirane na stvarnim slikama s naglaskom na primjeni u medicinskoj dijagnostici i automatizaciji proizvodnih procesa. U sklopu projektne cjeline iz područja sigurnosti računalnih sustava istraživat će se mogućnost primjene postojećih metoda i algoritama digitalne obradbe signala na problem sigurnosti računalnih sustava, kao i prilagodba metoda obradbe signala za taj problem. Očekuje se da će posebno interesantna biti grupa metoda za prepoznavanje uzoraka kojima bi trebalo biti moguće detektirati uzorke parametara računalnog sustava karakteristične za ugrožavanje sigurnosti računalnih sustava. U okviru cjeline udaljenog učenja i multimedije istražit će se i razviti nove metode u obrazovanju korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Posebna pažnja će se posvetiti mogućnosti učenja na daljinu tj. sinkronom i asinkronom modelu.

(radovi)

[Povratak na početak stranice]

Digitalna obrada govora u suvremenim informacijskim tehnologijama, Br. 036054, 2002 -

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Digitalna obrada govora je vrlo važna osnovica brojnih suvremenih informacijskih tehnologija koje susrećemo u svakodnevnom životu. Ona je sastavni dio modernih sustava digitalne mobilne telefonije, sustava za automatsko prepoznavanje govora i govornika, sustava za sintezu govora, sustava za dijalog čovjeka s računalom, sustava za prijenos govornog signala Internet protokolom, telekonferencijskih sustava, sustava elektroničke govorne pošte itd. Postupci pogodnog modeliranja govornog signala, kao i postupci kvantizacije parametara modela su vrlo značajni u sustavima kodiranja govora. Značajan dio istraživanja u okviru projekta biti će usmjeren na razvoj novih postupaka i algoritama za modeliranje i kodiranje govora, koji kao konačan cilj imaju primjenu u većini gore navedenih tehnologija. Naglasak će se pri tome staviti na razvoj učinkovitih algoritama, koji pored visoke kvalitete i male potrebne brzine digitalnog prijenosa imaju malu algoritamsku složenost. Većina sustava temeljenih na takvim algoritmima mora raditi u stvarnom vremenu i to uz minimalno opterećenje procesnog sustava, jer su često takvi sustavi samo jedan mali dio cjelokupne aplikacije. Pored razvoja novih algoritama, dio projekta će se baviti i istraživanjem postojećih sustava, u cilju integracije takvih tehnologija u pojedine konkretne primjene, kao što su napredna sučelja čovjeka i računala, moderni sustavi učenja temeljeni na višemedijskim prezentacijama i sustavi telekonferencija. Razvoj navedenih sustava vezan je uz konkretni jezik i temeljen je na postupcima učenja korištenjem snimljenih govornih baza te će takve baze za hrvatski jezik biti realizirane u sklopu ovog projekta. Poseban značaj leži u činjenici da će one kao rezultat ovog projekta biti primjenjive u svim budućim istraživanjima vezanim uz hrvatski jezik. Obzirom da se u većini primjena govorni signali šalje Internet-om, važan aspekt problema su i sigurnost i zaštita privatnosti. Radi toga dio istraživanja će se baviti sigurnosti računalnih sustava na kojima će se izvoditi aplikacije, kao i sigurnošću i zaštitom same poruke koja se šalje računalnim mrežama. Očekuje se da će intenzivni rad na razvoju novih algoritama rezultirati ostvarenjem novih učinkovitih postupaka modeliranja i kodiranja govornog signala, njihovim različitim implementacijama, razvojem novih naprednih sustava komunikacije čovjeka s računalom, kao i postupcima sigurne razmjene govorne informacije elektroničkim mrežama.

(radovi)

[Povratak na početak stranice]

Dizajn analognih i digitalnih sustava primjenom optimizacijskih postupaka, Br. 036029, 2002 -

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Pojava brzih računala posljednjih godina potaknula je intenzivan rad na razvoju i primjeni optimizacijskih postupaka. Temeljen na optimizacijskim postupcima, nastao je niz novih kao i modifikacija postojećih metoda za dizajn analognih i digitalnih sustava za obradbu signala. Kroz istraživanja provedena u okviru naših prethodnih projekata, optimizacijski postupci su uspješno primijenjeni u dizajnu optimalnih analognih i rekurzivnih digitalnih filtara te dvokanalnih i višekanalnih filtarskih slogova. Cilj predloženog projekta je poboljšati postojeće i razviti nove metode za razvoj analognih i digitalnih sustava, temeljene na modernim optimizacijskim postupcima. Pritom će se krenuti od pretpostavke da integralni kriteriji za dizajn optimalnih filtara, dani u vremenskoj domeni, mogu uspješno zamijeniti kriterije u frekvencijskoj domeni. Namjera je odrediti nove integralne kriterije odnosno ciljne funkcije, te formirati nove metode za razvoj optimalnih sustava za obradu signala, posebno u području projektiranja analognih i digitalnih filtara i korektora, filtarskih slogova te "wavelet" razlaganja signala. Kao rezultat očekuju se nove metode koje će praktično i teoretski doprinijeti području obradbe signala. Praktični doprinos činit će nove strukture i postupci koje inženjeri mogu koristiti u svom radu kao i pojednostavljenje i povećanje fleksibilnosti postojećih postupaka. S teoretskog aspekta, činjenice dobivene kao rezultat primjene novih postupaka dat će bolji uvid u ponašanje sustava. Teoretska analiza objedinit će postojeća i nova rješenja te kroz generalizaciju zaokružiti neka danas otvorena područja na polju razvoja analognih i digitalnih sustava. Obradba signala je jedno od rijetkih područja u kojima su rezultati temeljnih istraživanja praktički izravno primjenjivi u praksi. To proizlazi iz činjenice da je, na primjer, u domeni digitalne obradbe signala algoritam praktički identičan njegovoj implementaciji na procesoru za obradbu signala. Zato razvoj algoritama čini dominantan dio razvoja programske podrške ili čak cjelokupnog uređaja. Pomak u smjeru razvoja algoritama i/ili programske podrške omogućuje plasiranje znanja na globalno tržište, bez obzira na trenutno stanje visokih tehnologija u Hrvatskoj. Tematika koju obrađuje ovaj projekt svoje mjesto nalazi u komunikacijama i multimediji.

(radovi)

[Povratak na početak stranice]

Sustavi i algoritmi za obradbu signala i slike, Br. 036-024

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Elektronički sustavi i algoritmi se istražuju da bi se digitalna procesiranja signala provodila računalski efikasno u okviru suvremene raspoložive elektroničke tehnologije. Suvremena traženja se svode na upotrebu višetaktnih sustava i paralelizma u procesiranju. U okviru projekta će se istražiti mješane analogno-digitalne strukture sa slogovima AD konvertora i slogovima filtara. Velika brzina pretvorbe se očekuje zbog paralelizma i blokovskog filtriranja. Pri tome pretipkana tzv. sigma-delta AD pretvorba bi se mogla dobiti s jednostavnim strukturama koje koriste trirazinsku logiku, te konačno tehnika multipleksa koja bi efikasnost pojedinog pretvornika povećala u slučajevima nejednakog takta u kanalima. Najnoviji razvoj specijaliziranih procesora za obradbu signala definirao je granice obradbe u realnom vremenu. Mogući način proširenja , tj. povećanja brzine obradbe, moguć je uvođenjem više procesora u paralelnom radu. Ovo je stoga jedno od centralnih područja istraživanja posljednjih godina. U ovom bi se projektu, nadovezujući se na do sada postignute rezultate, posebna pažnja posvetila razvoju algoritama i struktura paralenih sustava za obradbu signala.U primjenama obradbe signala u biologiji, kemiji ili fizici vrlo je prisutan problem rezolucije bliskih ili signala koji se preklapaju. Posebno bi se istražile mogućnosti upotrebe dekonvolucije i inverznog filtriranja u spomenutu svrhu. Segmentacija slike ima veliku važnost u postupcima za digitalnu analizu slike. U projektu će se raditi na razvoju novih metoda za segmentaciju slika upotrebom algoritama za grupiranje podataka (clustering), metoda matematičke morfologije, koncepata fuzzy skupova, genetskih algoritama, neuronskih mreža i ekspertnih sustava. Naglasak će biti dan na razvoj automatskih metoda koje zahtijevaju minimalnu količinu ljudske intervencije i metoda koje su robustne tj. neosjetljive na varijaciju svjetline i drugih parametara slike. Razvijene metode za analizu slike bit će ispitane na problemu segmentacije biomedicinskih slika i satelitskih slika.

(radovi)

[Povratak na početak stranice]

Optimizacija antialiasing filtara, Br. 036-124, 1998 - 1999 

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Razvoj elektroničke tehnologije uzrokuje sve veću primjenu digitalne obrade signala. Kritično mjesto u sustavima koji signal obrađuju u diskretnoj (digitalnoj) domeni je analogno - digitalna (A/D) pretvorba. U postupku vremenske diskretizacije kontinuiranog signala može doći do tzv. preklapanja spektara (aliasing). Aliasing se sprečava filtracijom signala prije A/D pretvorbe. Upotreba sigma - delta A/D pretvarača smanjuje zahtjeve na filtre za predfiltraciju, ali njihova primjena je ograničena na relativno niske frekvencije. S druge strane, upotreba klasičnih filtarskih aproksimacija često ne zadovoljava zahtjeve u frekvencijskoj i/ili vremenskoj domeni, ili je tehnološki neekonomična. U okviru ovog projekta istražit će se postupci za određivanje prijenosnih funkcija antialiasing filtara. Koristit će se postojeći postupci za numeričku optimizaciju. Bit će istraživani novi kriteriji za optimiranje filtara s obzirom na razne modele ulaznih signala. Posebna pažnja bit će posvećena zahtjevima u vremenskoj domeni. Glavni dio istaživanja bit će usmjeren na projektiranje filtara s linearnom fazom. Kriterij ekonomičnosti bit će obuhvaćen redom filtra, a razmatrat će se tzv. “all-pole” prijenosne funkcije, kao i prijenosne funkcije s određenim brojem nul točaka. Kao rezultat istraživanja očekuje se skup kriterija za određivanje prijenosne funkcije optimalnog antialiasing filtra. Dobiveni kriteriji bit će upotrebljeni za dobivanje prijenosnih funkcija praktično upotrebljivih filtara. Dobivene karakteristike bit će prezentirane u obliku pogodnom za fizičku realizaciju. Analiza dobivenih rezultata bit će provedena simulacijom, uz korištenje standardnih programskih alata za obradu signala.

(radovi)

[Povratak na početak stranice]

Implementacija procesorskih jezgri na programabilnom logičkom sklopovlju

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zahtjev za kratkim vremenom razvoja uređaja doveo je kod digitalnih sustava do standardizacije sklopovskih modula, tzv. jezgri (engl. core). Razvijene jezgre nude se globalnom tržištu, u obliku gotovih paketa za implementaciju u određenoj tehnologiji. Tema predloženog projekta je razvoj jezgri za industrijske aplikacije, te njihova implementacija. U okviru projekta planira se razviti sklopovlje dvaju namjenskih procesora: stogovnog procesora i procesora za izvršavanje "JAVA byte" koda. Stogovni procesor namijenjen je industrijskim aplikacijama koje koriste interpreterske jezike, a kod kojih je važno da kod bude kompaktan. Procesor za izvršavanje "JAVA byte" koda namijenjen je ugradnji u specifične industrijske računalne sustave koji koriste Internet, kao što su inteligentni senzori, moduli za automatsko vođenje procesa i sl. Upotrebom ovakvog procesora dobila bi se veća brzina izvršavanja koda nego što je to slučaj kod interpretacije koda na procesorima opće namjene. Planira se razvoj sklopovlja u jeziku VHDL, pri čemu će dizajn biti optimiran za programabilne logičke sklopove (FPGA). Doprinos projekta očekuje se u dva glavna smjera. Kao prvo, uključivanjem u ovakav vid proizvodnje domaća elektronička industrija se uključuje u globalne trendove razvoja elektroničkog sklopovlja. Drugi značajan doprinos očituje se u obrazovanju kadrova, obzirom da je spomenuta tematika vezana s nekim kolegijima viših godina studija Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

[Povratak na početak stranice]

Tehnički sustav učionica za udaljena predavanja (teleučionica) značajno nižih troškova realizacije od postojećih sustava

voditelj: Doc. dr. sc. Damir Seršić

Teleučionice zasnovane na klasičnoj analognoj tehnologiji su, zbog svoje visoke cijene, implementirane na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, dok su potrebe akademske zajednice značajno veće. Ovdje se predlaže realizacija tehničkog sustava teleučionica niske cijene.
U pripremnoj studiji analizirani su uzroci visokih troškova kod dosadašnjih realiziranih teleučionica u Hrvatskoj. Oni su koncentrirani u nekoliko stavki:
1.) Arhitekturalne preinake prostorije. Zbog složenih uvjeta istovremenog video snimanja te računalnih ili video projekcija, potrebno je osigurati vrlo složene sustave rasvjete, odnosno zamračivanja prostorije. Istovremeno snimanje i reprodukcija audio signala zahtjeva posebne postupke akustičke pripreme prostorije, te skupe audio uređaje. Profesionalna audio, video, projekcijska, računalna i komunikacijska oprema iziskuje obučenog operatera, a smještaj operatera i zaštita opreme zahtjeva izgradnju posebnog režijskog prostora (kontrolne sobe). Arhitekturalne preinake do sada realiziranih učionica kreću se u rasponu od 200-400 tisuća kuna. Nadalje, zbog velikog broja uređaja, neki se korisnici teleučionica odlučuju i za ugradnju vrlo skupih sustava za automatsko upravljanje opremom (reda pola milijuna kuna).
2.) Složena i skupa audio oprema. Potrebno je osigurati sustave za snimanje predavača i publike, te reprodukciju s različitih medija. Audio signali iz raznih izvora miješaju se u više neovisnih grupa, od kojih se neki signali upućuju na lokalni razglas, a drugi ka udaljenim lokacijama. Pojava mikrofonije i jeke je složenija nego u uobičajenim okolnostima zbog reflesija uzrokovanih kako geometrijom lokalne prostorije, tako i udaljenih lokacija. Sve to vodi na korištenje skupe profesionalne opreme za potiskivanje mikrofonije ili jeke. Cijene audio opreme kreću se u rasponu i do 400 tisuća kuna.
3.) Složena i skupa video oprema. U svim do sada realiziranim teleučionicama je broj potrebnih kamera 3-5, što vodi na potrebu za profesionalnim uređajima za video režiju i za daljinsko upravljanje kamerama. Kompletna obrada video signala vrši se analognim uređajima, pa svaki od komunikacijskih uređaja mora posjedovati uređaje za digitalizaciju video signala. Cijene video i projekcijske opreme kreću se u rasponu i do 800 tisuća kuna.
4.) Skupa komunikacijska oprema. Razmjena informacija između udaljenih lokacija vrši se posredstvom komunikacijskih mreža: ATM, ISDN ili IP. Za potrebe prijenosa video i audio signala koriste se skupi uređaji, koji osim komunikacijskog dijela posjeduju i digitalizatore analognih video i audio signala. Cijene variraju ovisno o primjenjenim tehnologijama, a kreću se u rasponu od 90 - 160 tisuća kuna.
Predlažu se slijedeća rješenja:
1.) Minimalne arhitekturalne preinake prostorija korištenjem naprednih projekcijskih uređaja (bez potrebe za zamračivanjem), korištenjem osjetljivih digitalnih video kamera (uz minimalnu korekciju postojeće rasvjete), te softverskih algoritama za potiskivanje mikrofonije ili jeke. Značajno manji broj komada opreme smješta se u radni ormarić ili stol, umjesto režijske sobe.
2.) i 3.) Cijene elektroničke opreme su u visokoj obrnuto-proporcionalnoj korelaciji s masovnošću proizvodnje, koja daleko više utječe na njezinu cijenu od same tehničke složenosti. Umjesto skupe profesionalne video i audio opreme predlaže se korištenje standardnih komponenti, mahom računalnih periferija, a glavnina posla prebacuje se na softver, odnosno na moćna digitalna računala niske cijene. Manji broj uređaja rezultira i lakšim rukovanjem, bez potrebe za skupim sustavom automatizacije (reda veličine pola milijuna kuna). Zbog nemogućnosti realizacije svih tehničkih sustava teleučionice korištenjem samo standardnih programskih komponenti, predlaže se, u okviru ovog projekta, izrada onih komponenti koje nedostaju za integraciju sustava.
4.) Predloženo rješenje zasnivat će se na jeftinim komunikacijskim tehnologijama, video i audio signali obrađivat će se u digitalnom obliku na računalu, na kojem će biti implementirani i komunikacijski algoritmi, posredstvom standardnih periferijskih kartica.
U pripremnim istraživanjima voditelj projekta i suradnici su pokazali da je na pomno odabranim kvalitetnim, ali ne i preskupim računalima moguće obaviti više milijardi računskih operacija u sekundi, korištenjem Intelovih programskih paketa Performance Libraries i poznatih algoritama za digitalnu obradu signala i slika. Računala moraju biti opremljena odgovarajućim periferijskim jednicama. Standardni programski paketi za prikupljanje i obradu audio i video signala, nadopunjeni potrebnom korisničkom i sistemskom programskom podrškom u POTPUNOSTI mogu zamijeniti čitav niz profesionalnih AV i komunikacijskih uređaja vrlo visoke cijene, te omogućiti ostvarivanje cilja projekta: realizacije tehničkog sustava teleučionica superiorne ili jednake kvalitete dosadašnjim, a značajno niže cijene.

[Povratak na početak stranice]


Elektroničke publikacije i teleedukacijski materijali iz kolegija Signali i sustavi

voditelj: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Predmet Signali i sustavi je temeljni predmet iz područja elektrotehnike, a predaje se na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Prvi elektronički materijali za prezentacije iz ovog kolegija pripremljeni su još 1995. godine. Posredstvom akademske istraživačke mreže CARNet 23. siječnja 1997. održano je prvo udaljeno predavanje u Hrvatskoj, gdje je predavač (voditelj ovog projekta) održao udaljeno predavanje iz Zagreba, a pratili su ga i aktivno sudjelovali studenti iz Osijeka. Od 1997. do danas se nastava i ispiti iz ovog predmeta redovito odvijaju posredstvom teleučionica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Elektronički materijali namijenjeni prezentacijama gradiva kolegija i udaljenim predavanjima su svake godine nadopunjavani i usavršavani.
U okviru ovog projekta predlaže se temeljit redizajn postojećih elektroničkih materijala i izrada novih. Digitalni interaktivni udžbenici iz svih segmenata kolegija bili bi trajno raspoloživi studentima putem Interneta, a bili bi prilagođeni individualnom predznanju i aspiracijama. Ostvarila bi se i mogućnost individualnog uključivanja dislociranih studenata u proces nastave, kako u redovitim terminima, tako i izvan njih. Razvio bi se i sustav za razmjenu informacija između studenata i nastavnika, koji bi omogućio individualizirani pristup učenju putem konzultacija. Elektroničke konzultacije obuhvaćale bi često postavljana pitanja i odgovore, sustav za razmjenu informacija između studenata i nastavnika, kao i između radnih grupa studenata.

[Povratak na početak stranice]


Elektroničke publikacije i teleedukacijski materijali iz kolegija Slučajni procesi u sustavima

voditelj: prof. dr. sc. Sven Lončarić

Predmet Slučajni procesi u sustavima je jedan od temeljnih predmeta iz područja elektrotehnike, a predaje se na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Prvi elektronički materijali za prezentacije iz ovog kolegija pripremljeni su još 1999. godine. Elektronički materijali namijenjeni prezentacijama gradiva kolegija i udaljenim predavanjima su svake godine nadopunjavani i usavršavani. Od školske godine 1999./2000. ovaj se kolegij drži u skladu s preporukama Vijeća FER-a na način koji je uobičajen na sveučilištima u Americi i Europi. Studenti u toku semestra skupljaju bodove na laboratorijskim vježbama, kontrolnim zadaćama i seminarskim radovima, a bodovi formiraju konačnu ocjenu. Proces odvijanja nastave i ispitivanja je interaktivan i traje čitav semestar. Sve informacije o sustavu bodovanja i o planu nastave nalaze se na informacijskom poslužitelju predmeta.
U okviru ovog projekta predlaže se temeljit redizajn postojećih elektroničkih materijala i izrada novih koji će biti dostupni putem Interneta. Digitalni interaktivni udžbenici iz svih segmenata kolegija bili bi trajno raspoloživi studentima, a bili bi prilagođeni individualnom predznanju i aspiracijama. Ostvarila bi se i mogućnost individualnog uključivanja dislociranih studenata u proces nastave, kako u redovitim terminima, tako i izvan njih. Razvio bi se i sustav za razmjenu informacija između studenata i nastavnika, koji bi omogućio individualizirani pristup učenju putem konzultacija. Elektroničke konzultacije obuhvaćale bi često postavljana pitanja i odgovore, sustav za razmjenu informacija između studenata i nastavnika, kao i između radnih grupa studenata.

[Povratak na početak stranice]


Papyrus - Sustav za elektroničko uređivanje i izdavanje znanstvenih časopisa na Internetu

voditelj: prof. dr. sc. Sven Lončarić

U okviru projekta planira se razvoj i realizacija programskog sustava za uređivanje znanstvenih elektroničkih časopisa temeljenih na upotrebi Interneta i WWW tehnologije.
Predloženi sustav će omogućiti komunikaciju između urednika, recenzenata, lektora i autora putem Interneta.
Znanstveni i stručni članci bit će publicirani u elektroničkom obliku, a sustav će omogućiti i generiranje papirnate verzije časopisa. Sustav će biti univerzalan u smislu da će biti upotrebljiv za bilo koji znanstveni časopis.
Sustav će biti temeljen na upotrebi XML, XSLT, HTML jezika i LaTeX programskog sustava te SQL baze podataka.
Razvijeni sustav bit će primjenjen za kompletno elektroničko uređivanje i publiciranje časopisa "Journal of Computing and Information Technology".

[Povratak na početak stranice]

Virtualna poliklinika: Specijalističko-konzilijarni telemedicinski sustav za otoke

voditelj: prof. dr. sc. Sven Lončarić

U okviru projekta planira se realizacija virtualne poliklinike temeljene na Internet i WWW tehnologijama. Specijalistička služba na otocima nije u potpunosti riješena te mnogo bolesnika svakodnevno putuje u Rijeku koja je centar županije. Virtualna poliklinika omogućit će komunikaciju između specijalista i liječnika opće prakse kroz prijenos teksta, EKG signala, ultrazvučnih slika i slika snimljenih digitalnom kamerom. Projekt će biti primjenjen na cresko-lošinjskom arhipelagu koji sadrži 6 otoka. Dobiveni podaci o uspješnosti ovakvog liječenja usporedit će se s podacima bolesnika koji su putovali u KBC Rijeka, te će se napraviti cost-benefit analiza.

[Povratak na početak stranice]

3D segmentacija aneurizme trbušne aorte

voditelj: prof. dr. sc. Sven Lončarić

Projekt je nastavak prijašnjeg rada na kojem je razvijena polu automatska metoda segmentacija koja je temeljena na 2D aktivnim konturama uz dodatak 3D interakcije među sliceovima. Nastavak rada se zasniva na upotrebi level-set metode koja se pokazala naprednija od aktivnih kontura. Level-set algoritam ima mogućnost mijenjanja topologije, rastavljanja i stapanja. 3D deformabilni model se koristi za segmentaciju nutarnje stijenke aorte dok se vanjska segmentira uz pomoc 2D deformabilnog modela na svakom slice-u. Razvoj software-a se radi u razvojnom sučelju IDL dok je procesorski zahtjevan komad koda pisan u C-u.

[Povratak na početak stranice]

Digitalni udžbenik za obuku *NIX mrežnih administratora

Voditelj projekta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Suradnici: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
                Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
                Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Cilj ovog projekta je priprema i izrada digitalnog udžbenika za obuku mrežnih administratora na *nix operacijskim sustavima. U sklopu tačaja realizirati će se tečajevi za obuku administaratora zasnivani na web tehnologiji, koji će obuhvatiti najvažnije elementa administracije mrežnih sustava. Osim same realizacije tečajeva putem interneta, cilj projekta je razviti i odgovarajuće materijale u digitalnom obliku, koji bi svim pohađateljima omogućili jednostavnije praćenje i savladavanje materije.

[Povratak na početak stranice]

Nastava

Detalji

Kategorija: Znanost i nastava

Objavljeno Srijeda, 23 Svibanj 2012 16:21

Napisao/la Super User

Hitovi: 14925

Dodiplomska nastava

Obavezni dodiplomski kolegiji

• Signali i sustavi
• Slučajni procesi u sustavima
• Sustavi za prijenos i telemetriju
• Digitalna obradba signala
• Projektiranje ugrađenih računalnih sustava
• Sustavi za praćenje i vođenje procesa

Izborni dodiplomski kolegiji

• Programska podrška mjernih i procesnih sustava
• Digitalna obradba govora
• Podatkovni višemedijski prijenos i računalne mreže
• Neuronske mreže
• Digitalna obradba slike
• Napredni alati za razvoj digitalnih sustava
• Napredne metode digitalne obradbe signala

Postdiplomska nastava

• Sklopovlje i arhitektura procesora za obradbu signala
• Odabrana poglavlja obrade slike
• Digitalna analiza slike
• Primjena obradbe signala
• Digitalna obradba govora
• Podatkovni višemedijski prijenos i računalne mreže
• Neuronske mreže
• Teorija signala

Istraživanje

Detalji

Kategorija: Znanost i nastava

Objavljeno Srijeda, 23 Svibanj 2012 16:21

Napisao/la Super User

Hitovi: 14605

ISTRAŽIVANJE

Znanstveno-istraživačke aktivnosti koje se odvijaju u LS&S grupi pokrivaju široko područje elektroničkih i računalnih sustava s naglaskom i na teoretske temelje i na praktične primjene. Tradicija LS&S grupe izgrađena je na većem broju uspješnih razvojnih projekata u okviru kojih su primjenjivana najnovija znanstvena saznanja.

• Analogna i digitalna obrada signala
• Digitalna obrada govora
• Digitalna obrada slike
• Računalni i robotski vid
• Primjena informatičke tehnologije za učenje na daljinu

Mnoga od ovih područja su obrađivana u sklopu projekata